Nela Šarić magistrirala je na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu (u klasi prof. Cynthie Hansell Bakić) te na Velškoj Međunarodnoj Akademiji za glas, gdje je svoj glas usavršavala kod renomiranog verdijanskog tenora Dennis O’Neilla i talijanske sopranistice Nuccie Focile. Na navedenoj Akademiji radila je s brojnim istaknutim i priznatim glazbenicima i pjevačima uključujući Mo Richarda Bonyngea, te legendarnu Dame Kiri Te Kanawu. Godine 2015. sudjelovala je u radu Međunarodnog Opernog Studija u Gijonu, Španjolska.

Godine 2017. osvaja 1. nagradu žirija te nagradu Tokyo Metropolitan Opera Foundation na natjecanju Riccardo Zandonai u Italiji, zatim odnosi apsolutnu pobjedu na Stuart Burrows Voice Awards u Walesu, a godinu prije osvaja 2. nagradu žirija na Otto Edelmann natjecanju u Beču. Uz to je bila finalistica prestižnog natjecanja Belvedere u Moskvi, te Zinka Milanov natjecanja u Rijeci.

Istaknuti uspjesi, uključuju pjevanje uloge Violette u Verdijevoj “La Traviati” za HNK Split, Contesse Almavive u operi “Figarov pir” na New Generation Festivalu u Firenzi, cover za ulogu Violette u Verdijevoj “La Traviati” za Velšku Nacionalnu Operu, pjevanje uloge Musette u Puccinijevoj operi “La Boheme” u Sendaiju te Gilde u Verdijevom “Rigolettu” u Nagoyi u Japanu, Faure-ovog Requiema s New York’s West Village Choraleom, te praizvedba uloge Anđe u Strmićevoj operi “La Madre Slava” uz Simfonijski orkestar i zbor HRT-a. Nastupala je sa svim istaknutim orkestrima i ansamblima u Hrvatskoj, snimila je i nosač zvuka zadarskih skladatelja 19. stoljeća pod palicom Mo Ede Mičića, kao i nosač zvuka za japansko tržište koji se snimio u svrhu pomoći oboljelima od depresije, te je nastupila na brojnim koncertima pjevajući renesansnu glazbu uz priznatog lutnjistu Edina Karamazova.

Velika imena glazbene industrije s kojima je surađivala, uključuju dirigente, kao što su: Riccardo Muti, Ivan Repušić, Lorenzo Tazzieri, Jonathan Santagada, Michael Conley, Guido Mancusi, Jose Gomez, Mladen Tarbuk, Tomislav Fačini, Edo Mičić, Saša Britvić, režisere Sarah Crisp, Yasuhiro Miura, Ignacio Garcia, Victoria Stevens, Sandra Martinović, Krešimir Dolenčić i Dora Ruždjak Podolski, te vokalne trenere Joyce Fieldsend, Gareth Jones, Julian Smith, Della Jones, David Gowland, Gareth Morell, Anthony Negus, Marco Canepa, Pierre Maurice Barlier, Tanya Harrison i Jacqueline Pischorn. Bila je sudionicom Masterclassa Raine Kabaivanske, Susan Bullock, Nelly Miricioiu, Ryland Daviesa, Annemarie Zeller, Larry Allan Smitha, Benno Scholluma, Mary Logan-Hastings, Helene Lazarske i Judith Kopecky.

Nagrađena je Grbom Grada Zadra kao Laureatkinja za uzorne uspjehe i rezultate postignute u području glazbene kulture.

Od 2011.godine aktivna je u pedagoškom radu, a od jeseni 2022.godine osnivačica je i umjetnička voditeljica Glazbeno-scenskog studija ARIJA.

Od listopada 2023. solistica je opere HNK u Splitu.

Nera Gojanović, diplomirala je 2003. godine u klasi prof. Snježane Bujanović Stanislav te iste godine upisuje magisterij na akademiji u Zagrebu u klasi primadone Nelli Manuilenko.

Kao predstavnica Hrvatske putovala je na Tajvan i Filipine gdje je sudjelovala u radu Svjetskog zbora. Održala je niz koncerata od kojih neke pod okriljem organizacija “Šibenik metropola mladih”, “Hrvatska glazbena scena mladih”, “Hrvatska glazbena mladež” itd. Sudjelovala je u radu Orguljaške škole u Šibeniku. Godine 2001. osvojila je nagradu kao najbolja studentica Šibensko-kninske županije na području umjetnosti.

Bavila se pedagoškim radom kao prof. pjevanja u glazbenoj školi Ivana Lukačića u Šibeniku . Organizirala je edukativne koncerte i predstave za djecu osnovnih i srednjih škola gdje je prigodnim konferansama djecu upoznavala sa glazbenom i dramskom umjetnošću.

U svom dosadašnjem umjetničkom radu održala je značajne koncerte kao što je ostvarila i značajne uloge unutar hrvatskih opernih produkcija.

Održala je samostalni koncert u MD Vatroslav Lisinski u sklopu tribine “Darko Lukić” 2005. godine. Stručno se usavršavala kod uvaženih umjetnika; Vlatka Oršanić, Anne-Marie Zeller, Tiziana Šojot, Lidija Horvat-Dunjko, Gerhard Zeller te kod ugledne europske pedagoginje Eve Blahove u Bratislavi.

Angažmani: HNK u Zagrebu; "Sestra Angelica"(Suor Zelatrice), G. Puccini, " Gianni Schicchi" (Ciesca), G. Puccini, “La Traviata" (Flora Bervoix), G. Verdi

HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci; " Gianni Schicchi"(Ciesca), G. Puccini, „Ero sa onoga svijeta“ (Doma) J. Gotovac

HNK u Splitu; “Carmen" (Mercedes), G. Bizet, "La Traviata" (Flora Bervoix), G. Verdi, “Lucia di Lammermoor” (Alice), G. Donizetti, “Luisa Miller” (Laura) , G. Verdi, „ Šišmiš“ (Princ Orlovsky), R. Strauss

HNK u Osijeku; „Ero sa onoga svijeta“ (Doma) J. Gotovac

Splitsko ljeto; “ Norma” (Clotilde), V. Bellini

HNK u Šibeniku; “The Medium” (Madam Flora) G. C. Menotti

HNK u Šibeniku i HNK Ivana pl. Zajca; „The turn of the screw“ (Mrs. Grose) B. Britten

Pod ravnanjem maestra Pavla Dešpalja nastupila je u KV Vatroslav Lisinski kao solistica u izvedbi oratorija Ivana Orleanska na lomaći A. Honeggera te sa Zadarskim komornim orkestrom, a pod dirigentskim vodstvom Julija Marića nastupila je sa Mostarskim simfonijskim orkestrom. S Hrvatskim baroknim ansamblom, Zagrebačkim kvartetom i kvartetom „Porin“ izvela je “Stabat Mater”, G. B. Pergolesija. Umjetničke angažmane ostvarila je u sklopu Dana kršćanske kulture, Pasionske baštine i Glazbenih večeri u sv. Donatu. Članica je “ Hrvatskog društva glazbenih umjetnika”, a od 2004. do 2008. godine djelovala je kao samostalna umjetnica.

Pisala je glazbene osvrte za Glazbeni vjesnik i Hrvatsko slovo te putopise i glazbene osvrte za lokalni tjednik. Sudjelovala je u brojnim projektima HRT-a. Od siječnja 2007. do siječnja 2008. godine bavi se organizacijom kulturnih događanja za Grad Šibenik.

Od veljače 2008. godine zaposlena je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku te je nekoliko godina bila selektorica glazbenog dijela programa Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku. Bila je umjetnička voditeljica Festivala klasične glazbe “Musica appassionata”. Članica je Hrvatskog društva glazbenih umjetnika.Svojim dolaskom u Šibenik pokrenula je koncertnu sezonu u Šibenskom kazalištu, koncertnu pretplatu, Ciklus predstavljanja šibenskih glazbenika, Međunarodni Vocal masterclass posvećen Majdi Radić te Festival klasične glazbe “Musica appassionata” posvećen Nevenu Belamariću.

Organizirala je i producirala te izvedbeno sudjelovala u brojnim koncertima, glazbeno- scenskim programima te naposljetku i u operama G. C. Menottija „The Medium“ u produkciji HNK u Šibeniku, prvoj opernoj produkciji nakon gotovo cijelog stoljeća, i „The turn of the screw“ B. Brittena.

Gordana Pavić rođena je u Zadru gdje završava srednjoškolsko glazbeno obrazovanje u klasi mr. Zlate Etetović. Diplomirala je i završila poslijediplomski studij usavršavanja u klasi prof. Jakše Zlatara na Muzičkoj Akademiji, na klavirskom odsjeku u Zagrebu, s najvišim ocjenama. Već za vrijeme studija pokazuje interes i ljubav prema komornoj glazbi te je dobitnica nagrade na tribini Darko Lukić za najbolju glazbenu suradnju. Svoj životni i profesionalni put nastavlja u Šibeniku. Redovito koncertira solistički i u suradnji s drugim umjetnicima. Gudački kvartet Porin, Zadarski komorni orkestar, Lucija Brnadić, Boris Plazibat, šibensko pjevačko društvo „Kolo“, Šibenska narodna glazba samo su neki od njih. Kao službeni korepetitor sudjelovala je u projektima HNK u Šibeniku, Mačak Džingiskan i Miki Trasi, Sedmi kontinent te u dramskim predstavama Prosidba i Medvjed.

Posebno se ističe na pedagoškom planu kao nastavnica klavira, zvanje profesor mentor, pri Glazbenoj školi Ivana Lukačića u Šibeniku. Kao dugogodišnja pročelnica klavirskog odjela doprinijela je održavanju brojnih koncerata i nastupa učenike škole. U predanom pedagoškom radu bilježi uspjehe svojih učenika na brojnim natjecanjima.

Pohađa razne seminare zajedno sa svojim učenicima koji redovito sudjeluju na državnim i međunarodnim natjecanjima i osvajaju nagrade, također, istaknuti je korepetitor u matičnoj školi te je iza nje velik broj natjecanja, koncerata, nastupa koje je odsvirala s učenicima drugih odjela. U školskoj godini 2021./2022. dobitnica je nagrade za najbolju klavirsku suradnju u konkurenciji od četrdeset kolega pijanista na međunarodnom natjecanju Antonio Janigro.

• Gioachino Rossini, poznat ponajprije kao autor genijalne komične opere Seviljski brijač, skladao je još mnogo opera različitog karaktera. Većinu je skladao u ranijem, napuljskom razdoblju svojega djelovanja, a onda se otisnuo u Pariz, obvezan cilj umjetnika koji su se željeli definitivno potvrditi. Skladao je četrdesetak opera, od komičnih jednočinki do velike opere, karakterističnog francuskog opernog žanra. U tom raznolikom opusu ima ozbiljnih dramskih opera i opera semiseria, u kojima se izmjenjuju vedri i tužni odlomci. Na našem programu su tri njegova djela.
  
  Za vrijeme djelovanja u Napulju Rossini bi povremeno skoknuo i u druga talijanska kazališta, pa je tako 1817. u Teatru alla Scala u Milanu praizvedena njegova poluozbiljna opera Kradljiva svraka, poznata ponajprije po svojoj briljantnoj uvertiri. Priča je to o Ninetti služavki bogatog posjednika Fabrizija, koja je optužena zbog krađe srebrne viljuške iz jedaćeg pribora i umalo nije osuđena na smrt kao kradljivica. No, ispostavilo se, da je viljušku ukrala svraka i to dovodi do sretnog kraja opere u čemu sudjeluje i Fabrizijev sluga Pippo. Najpoznatiji odlomak opere je Ninettina cavatina iz prvoga čina.
  
  U svome napuljskom razdoblju Rossini se zaljubio u tamošnju primadonnu assolutu, španjolsku mezzosopranisticu Isabellu Colbran (1785-1845) i poslije se s njome vjenčao. Izrazita dramska umjetnica, glasa mezzosopranske boje i sopranskog raspona, Colbranova je bila prikladnija za ozbiljne uloge. Jedna od tih koje je za nju skladao bila je slavna babilonska kraljica Semiramida. O njoj je i prije Rossinija skladano mnogo opera. Semiramida je praizvedena 1823. u Teatro La Fenice u Veneciji kad su se supruzi Rossini spremali na put u Pariz. Colbranin glas izgubio je sjaj, ali snaga njezine umjetnosti ostala je i dalje. Slušat ćemo ariju mladog asirskog vojskovođe Arsacea u kojega je kraljica zaljubljena. Prema običajima vremena uloge mladih junaka povjeravale su se kontraaltima, tj. ženama u muškom odijelu, pa se i nazivaju uloge u hlačama ili en travesti. Takva je i uloga Arsacea koju i danas redovito pjevaju mezzosoprani.
  
  
• I Gaetano Donizetti u svojemu je bogatom opernom opusu od 70 naslova skladao djela različitih određenja. Lindu di Chamounix iz kasnijeg razdoblja svojega stvaralaštva (premijera je bila 1842. u Beču), nastalu nakon trijumfa s Annom Bolenom, Ljubavnim napitkom i Lucijom di Lammermoor a prije Don Pasqualea označio je kao melodramma semiserio. Priča je to o siromašnoj seoskoj djevojci Lindi koju život nije mazio. Poslije raznih nedaća u života i pomisli da više neće vidjeti svojega voljenog Carla, mladića plemićkog roda s kojim je provela lijepe dane u Parizu, iscrpljena gubi um. No naposljetku se vraća u svoj rodni Chamounix i uz pomoć vjernog prijatelja siročeta Pierotta potpuno se oporavlja i nalazi put ljubavi i sreći.
  
  
• Francuski skladatelj Charles Gounod, autor jedne od najpopularnijih opera uopće – Fausta – prvu je operu skladao nadahnut izvanrednom ličnošću španjolske mezzosopranistice iz slavne pjevačke obitelji Garcia – Paulinom Viardot (1821-1910). Sjajna pjevačica iznimnih vokalnih mogućnosti bila je i snažna umjetnička ličnost. Na njezin nagovor prihvatio se zanimljive teme – romansirane verzije života drevne grčke pjesnikinje Sappho (cca 630. – cca 570. prije Krista) s otoka Lesbosa i njezine neuzvraćene ljubavi prema skelaru Phaonu zbog koje je skočila s hridine u more. U prvoj verziji kao opera u 3 čina Sapho je praizvedena 1851. u pariškoj Opėri. Gounod ju je prerađivao i u verziji u 4 čina izvedena je 1884. Na programu je arija Sapho iz 4. čina.
  
  
• Pola godine poslije golemog uspjeha Cavallerije rusticane, uzoru verističke opere, Pietru Mascagniju ponudili su da sklada operu s lakšim i zabavnijim sižeom koja bi se ujesen 1891. praizvela u Rimu. Izabrao je roman Prijatelj Fritz francuskih autora, osobito povezanih uz Alsace-Lorraine, Ėmilea Erckmanna i Pierre-Alexandrea Chatriana. U središtu pozornosti je ne više tako mlad neženja, bogati zemljoposjednik Fritz Kobus koji će se naposljetku zaljubiti u kćer svojega zakupnika, Suzel. Najpoznatiji odlomak opere je intermezzo poslije drugoga čina.
  
  
• Američki skladatelj talijanskog podrijetla Gian Carlo Menotti jedan je od najplodnijih opernih autora 20. stoljeća. Sam je i libretist svojih 25 glazbeno-scenskih djela. Jedno od najzanimljivijih, s dosta mračnom tematikom, Konzul, praizveden je 1950. u Philadelphiji. Priča je to o političkom disidentu Johnu Sorelu kojega goni policija i njegovoj supruzi Magdi. A uz njih je njegova Majka koja na početku drugoga čina pjeva uspavanku njihovu bolesnom djetetu.
  
  
• Američki skladatelj starije generacije svestrani glazbenik Douglas Moore neoromantičnog usmjerenja pod utjecajem američke narodne glazbe, autor je jedne od najpopularnijih američkih opera – Balade o Baby Doe. Likovi su povijesno utemeljeni: bogati vlasnik rudnika Horace Tabor koji je sagradio opernu kuću u Coloradu, njegova supruga Augusta i Elizabeth "Baby" Doe. Ljubav Horacea i Baby ostaje nerealizirana jer on na kraju umire na njezinim rukama. Najpoznatiji odlomci opere su pet Babynih arija, a na programu je tzv. arija o pismu koje piše majci o svojoj ljubavi prema Horaceu iz četvrte slike prvoga čina. Balada o Baby Doe praizvedena je 1956. u Central City Operi u Coloradu.
  
  
• Najizrazitiji predstavnik najtipičnijeg francuskog opernog žanra – velike opere u 5 činova s obveznim velikim baletnim prizorom, najčešće u 3. činu – njemački je Židov Giacomo Meyerbeer (Jakob Liebmann Meyer Beer). I njega je nadahnula snažna umjetnička ličnost Pauline Viardot pa je za nju skladao isto tako snažan lik Fidès, majke silovitog vođe anabaptista u Münsteru u vrijeme vjerskih ratova u 16. stoljeću koji se proglasio kraljem a pristalice ga zvale prorokom – Jeana de Leydea (1509-1536). Fidès koja je postala glavni lik opere obdario je vrlo teškim arijama, a ona koju ćemo slušati je iz 4. čina. Očajna majka lomi se između iskonske ljubavi prema sinu i posvemašnjeg odbijanja njegova tiranskog ponašanja. Misleći da je mrtav, moli da joj udijele milostinju kako bi platila misu za njega.
  
  
• Veliki njemački barokni skladatelj Georg Friedrich Händel svojim je stvaralaštvom duboko utkan u englesko nacionalno biće, tamo je stvorio svoja najveća djela, bio duboko poštovan i, naposljetku, pokopan je u Westminsterskoj opatiji u kojoj se pokapaju engleski velikani. Rinaldom, prvom talijanskom operom skladanom za londonsku pozornicu i praizvedenom 1711., počela je Händelova vladavina na tome području. Talijanska opera zavladala je engleskom pozornicom a on postao njezin vodeći skladatelj. Nakon početnog neprijateljstva Englezi su ga posve prihvatili i 22. siječnja 1727. postao je podanik britanske krune ili, kako bismo danas rekli, dobio je britansko državljanstvo. U kasnijem stvaralaštvu posvetio se oratorijima na engleskom jeziku. Sadržaj Rinalda temelji se na epu Gerusalemme liberata (Oslobođeni Jeruzalem) velikog talijanskog pjesnika Torquata Tassa (1544-1596). Radnja opere događa se u vrijeme Prvog križarskog rata potkraj 11. stoljeća i priča je o ljubavi između križarskog viteza Rinalda i kraljice Damaska Armide, koja je imala čarobne moći (njihov duet je iz drugoga čina), ratu i otkupljenju. U povijest opere Händel ulazi i po tome što je u njegovo vrijeme cvjetalo pjevačko umijeće kastrata kojima je povjeravao uloge junaka.

Marija Barbieri

• Zadarski.hr - "Opera perduta" ili kako su tri sjajne glazbenice oduševile zadarsku publiku! Rijetko se događa da koncert ovako ponese auditorij
  
  
• Antena Zadar - Fantastičan koncert ili kako su Nela, Nera i Gordana pronašle “izgubljene opere”…
  
  
• Jutarnji list - Koncert Opera perduta izvedena u Svečanoj dvorani zgrade Sveučilišta
  
  
• Šibenik in - Opera 'Perduta' u izvedbi sopranistice Nele Šarić, pijanistice Gordane Pavić i mezzosopranistice Nere Gojanović
  
  
• E Zadar - Tri sjajne zadarske glazbenice oduševile mnogobrojnu publiku
  
  
• Zadarski list - Arije i dueti iz niakd izvedenih opernih naslova u Republici Hrvatskoj

• Fer Projekt
• Bastion Design
• Ljekarne Kramić
• Maraš
• Euroherc
• Svijet stakla
• Solana Nin
• Općina Privlaka
• Grad Rijeka
• Otp banka
• Lager Bašić
• Gift MK design world